https://doi.org/10.15255/KUI.2013.040
Objavljen: Kem. Ind. 62 (7-8) (2013) 247–260
Referentni broj rada: KUI-40/2013
Tip rada: Pregledni rad
Preuzmi rad:  PDF

Stogodišnjica rendgenske kristalografije

B. Kojić-Prodić i K. Molčanov

Sažetak

Stogodišnjica rendgenske kristalografije veže se uz prvi pokus difrakcije rendgenskih zraka koji su s kristalom modre galice izveli njemački fizičari W. Friedrich i P. Knipping prema ideji i teorijskom predviđanju M. von Lauea 1912. Matematička formulacija pojave, kao i temeljne postavke znanosti o građi kristala – kristalografije, u to vrijeme vezane uz mineralogiju, pogodovale su razvitku metode za određivanje geometrijske strukture tvari na atomnoj razini. Već su 1913. otac i sin Bragg započeli stvarati temelje za primjenu rendgenske difrakcije u određivanju kristalnih struktura jednostavnih molekula. Povijesni primjeri određivanja struktura od kuhinjske soli do složenih, za život bitnih, (makro)molekula, kao globularnih proteina hemoglobina i mioglobina, DNA, vitamina B12, te novog otkrića ribozima, ilustriraju razvojni put rendgenske strukturne analize. Otkriće trodimenzijskih struktura tih molekula metodom rendgenske difrakcije pokrenulo je nove znanstvene discipline poput molekularne biofizike, molekularne genetike, strukturne molekularne biologije, bioanorganske kao i organometalne kemije i niza drugih disciplina. Otkriće i razvoj rendgenske kristalografije revolucioniralo je naše spoznaje u svim područjima prirodnih znanosti: fizici, kemiji, biologiji, geološkim znanostima i znanosti o materijalima. Znanstvena javnost prepoznala je ta temeljna znanstvena postignuća (uključujući i otkriće X-zraka) dodijelivši Nobelove nagrade tridesetdevetorici znanstvenika i dvjema znanstvenicama. Eksplozivan razvoj znanosti i tehnologije tijekom 20. i 21. stoljeća temelji se na spoznajama o detaljnoj trodimenzijskoj građi molekula i njome predviđenih i objašnjenih fizičkih, kemijskih, bioloških i farmakoloških svojstava molekula. Jedan od svježih primjera, koji je bilo teško predvidjeti, uspješna je i nedovršena priča o grafenima, koja puni naslovnice vodećih znanstvenih časopisa kao što su Science, Nature, Nature Materials, Nature Nanotechnology, Nature Chemistry i Nature Physics. Suvremena kristalografska istraživanja pokrivaju široko područje znanosti i veoma su inovativna, te nije uputno predviđati u kojim će se smjerovima nastaviti razvijati.

Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna

Ključne riječi

rendgenska difrakcija, kristalografija, kemijska veza, bioznanosti, kemija materijala, povijest kemije