Arhiva brojeva

https://doi.org/10.15255/KUI.2001.027
Objavljen: Kem. Ind. 51 (9) (2002) 397–400
Referentni broj rada: KUI-27/2001
Tip rada: Izlaganje sa znanstvenog skupa

Dispozicije za otkriće

I. Lukovits

Sažetak

Otkada je Kuhn objavio svoju poznatu teoriju o znanstvenim revolucijama, predloženo je nekoliko drugih modela za tumačenje strukture znanstvenih otkrića. Kuhn tvrdi da je zamjena paradigmi novimanužan proces. Ja ću argumentirati protiv tog stava pokazujući da su neka (ako ne sva) otkrića bila kontigentni događaji. Kao jedan primjer, raspravljat će se o otkriću radioaktivnog raspada i penicilina. Bit će ukazano da je većina modela (čak i oni implementirani na računalu), u neku ruku, tautološka i da mogu ne biti u stanju objasniti nova dispozicijska svojstva a priori iako bi ona mogla biti upotrijebljena za tumačenje takvih događaja i svojstava a posteriori. Bit će raspravljano o koherenciji između činjenica utvrđenih na temelju skupine prihvaćenih teorija jer neki od uspješnih (kemijskih) modela mogu ili postulirati postojanje stvari koje nisu nikad instancirane i ne moraju postojati ili se temelje na pretpostavkama koje nisu istinite. Konačno, nastojat ću pokazati da se Kuhnov izraz "normalni znanstveni napredak" može bolje artikulirati (blago rečeno) kao znanstvena stagnacija.


Creative Commons licenca
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna

Ključne riječi

paradigma, znanstvena revolucija, znanstvena filozofija