https://doi.org/10.15255/KUI.2001.036
Objavljen: Kem. Ind. 51 (9) (2002) 385–392
Referentni broj rada: KUI-36/2001
Tip rada: Izlaganje sa znanstvenog skupa

Atomizam u grčkoj filozofiji

N. Raos

Sažetak

Pojam atoma, "nedjeljive čestice", izvire iz spekulativnog odgovora grčkih filozofa Leukipa i Demokrita na paradoksalnu koncepciju bitka koju je postavio Parmenid. Atomsku je teoriju kasnije razradio Epikur, koji je dao novo rješenje problema gibanja i nedjeljivosti atoma. Aristotel je kritizirao atomsku hipotezu, niječući zbiljsko postojanje praznog prostora (vakuuma) i dokazujući da je materija beskonačno djeljiva. Platon je pak smatrao atome pravilnim geometrijskim tijelima sastavljenima od nematerijalnih dijelova - trokuta. Uz pregled razvoja atomske teorije među Grcima, članak se bavi i utjecajima grčke filozofije na razvoj dinamičkog atomizma u 18. stoljeću, a posebice teorijom hrvatskog znanstvenika Josipa Ruđera Boškovića. Odrazi grčkog atomizma mogu se pronaći i u modernom mehanističkom objašnjavanju kemijskih i fizičkih pojava (Demokrit), u stehiometrijskom shvaćanju atoma (Epikur), kvantno-mehaničkim i stereokemijskim modelima (Platon) te modelima temeljenima na molekularnim obujmovima (Leukup). Atomska teorija koju je postavio J. R. Bošković našla je svoj odraz u modelima teorijske kemije koji se temelje na konceptu polja sila.

Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna

Ključne riječi

Demokrit, Leukip, Platon, Bošković, molekularni obujam, kvantna kemija