https://doi.org/10.15255/KUI.2002.044
Objavljen: Kem. Ind. 52 (7-8) (2003) 353-358
Referentni broj rada: KUI-44/2002
Tip rada: Izlaganje sa znanstvenog skupa
Preuzmi rad:  PDF

Balastne vode – Zakonski okviri i Projekt Družba Adria

N. Mikulić i N. Plešnik

Sažetak

Realizacijom Projekta Družba Adria, kojim Jadranski naftovod (JANAF) namjerava putem terminala u Omišlju aktivirati i svoj izvozni pravac, ojačao bi se strateški položaj JANAF-a u mreži europskih naftovoda, povećala bi se iskoristivost naftovodnog sustava te osiguralo sigurnije i kvalitetnije opskrbljivanje naftom domaćih i stranih korisnika. Družba Adria je međunarodni projekt izvoza ruske nafte i tranzitne nafte drugih zemalja na svjetsko tržište uz korištenje slobodnih kapaciteta postojećih naftovodnih sustava Družbe i JANAF-a (Adria), koji se protežu od Ruske Federacije preko Bjelorusije, Ukrajine, Slovačke, Mađarske i Hrvatske do Tankerske luke i Terminala Omišalj (duljine oko 3200 km). Projektom Družba Adria predviđa se tranzit i izvoz nafte s količinama od 5 x 106 tona u prvoj fazi, 10 x 106 tona u drugoj fazi i 15 x 106 tona godišnje u trećoj fazi. Uz gospodarske koristi, međutim, projekt Družba Adria nesumnjivo će dodatno potaknuti rješavanje pitanja upravljanja balastnim vodama, koje tankeri moraju prenositi radi održavanja stabilnosti tijekom plovidbe. Nekontrolirani prijenos balastnih voda i sedimenata putem brodova potencijalna je prijetnja eko sustavima mora, zbog mogućih unosa/prijenosa alohtonih morskih organizama, patogenih virusa i bakterija. Balastna voda je svakako nedvojbeni ako ne i ključan prenosnik morskih organizama. To je voda (slatkovodna, brakična ili morska) koju brod uzima u ťpolaznojŤ luci i ispušta u ťdolaznojŤ luci i koja je potrebna za održavanje ravnoteže i stabilnosti modernih brodova dok plove bez tereta. Sigurnost, vremenski uvjeti, uvjeti tereta i parametri transporta osnovni su uvjeti za određivanje u kojoj je mjeri balastiranje potrebno. Ta će pitanja biti regulirana donošenjem Konvencije o postupanju s balastnim vodama i sedimentima, čija je izrada upravo u tijeku. Nacrt Konvencije bio je na dnevnom redu 48. sjednice MEPC/IMO (Komitet za zaštitu pomorskog okoliša Međunarodne pomorske organizacije), održane 7.-11. listopada 2002. godine u Londonu. Konvencijom će se regulirati način postupanja s balastnim vodama i sedimentima, izmjenu i obradu balastne vode, standardi za kvalitetu balastne vode, tehničke standarde za kvalitetu opreme za obradu balastnih voda i ostalo. Regulirat će se nadalje pitanja kontrole kvalitete balastnih voda, nadležna tijela, način ovlašćivanja za postupanje s balastnim vodama, komunikacija (brod, lučka uprava, država članica, IMO), područja za izmjenu balastnih voda. Ostali važniji međunarodni dokumenti su i Konvencija MARPOL 73/78 te Konvencija o biološkoj raznolikosti. Navedeni dokumenti daju pravni okvir, dok u nacionalnim propisima države trebaju uzeti u obzir posebitosti svojih morskih eko-sustava kao i značajke plovnih puteva. Radi odabira optimalnog rješenja za odlaganje balastnih voda Projekta Družba Adria pažljivo se prate sve srodne međunarodne aktivnosti. Uspostavljena je uska suradnja JANAF-a s tijelima državne uprave, sa znanstvenicima, brodarima i drugim institucijama. Na inicijativu JANAF-a i u suradnji s nadležnim tijelima državne uprave formirana je i Radna grupa koja treba proučiti međunarodnu praksu i predložiti optimalno rješenje.

Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna

Ključne riječi

balastne vode, naftovod, eko sustav, alohtoni organizmi