Arhiva brojeva

https://doi.org/10.15255/KUI.2005.017
Objavljen: Kem. Ind. 55 (3) (2006) 135–140
Referentni broj rada: KUI-17/2005
Tip rada: Izlaganje sa znanstvenog skupa
Preuzmi rad:  PDF

Kemijsko razoružanje: tekući problemi u primjeni Konvencije o kemijskom oružju

J. Matoušek+

Sažetak

Kratko je opisana Konvencija o kemijskom oružju (Chemical Weapons Convention, CWC), naglašavajući glavne stavke, kao što je verificirano uništavanje zaliha kemijskog oružja i uništavanje ili prenamjena postrojenja za proizvodnju, verifikacija prestanka proizvodnje kemijskog oružja u kemijskim industrijama, pomoć i zaštita, te međunarodna suradnja. Vodeće načelo Konvencije o kemijskom oružju u definiranju kemijskog oružja (štiteći ga općenito od znanstvenog i tehnološkog napretka) je tzv. Kriterij opće namjene koji je potpuno razjašnjen te se pokazuje njegov odnos prema sofisticiranom sustavu verifikacije CWC-a. Stanje primjene Konvencije (od kolovoza 2005.) pokazuje osnovne glavne podatke koje su kao obvezu dostavile države članice, a među njima je šest država koje imaju zalihe kemijskog oružja (Rusija, SAD, Indija, Južna Koreja, Albanija i Libija). Od deklariranih 71 373 tona agensa, 12 889 je uništeno; od deklariranih 8,679 milijuna komada streljiva (kontejnera) 2420 je uništeno, što znači da se predviđenih deset godina kao krajnji rok za uništavanje kemijskog oružja (od početka primjene Konvencije), neće moći održati. Za Rusiju i SAD je već dogovoreno produljenje od daljnjih pet godina. Od 64 postrojenja za proizvodnju bojnih otrova (operativnih poslije 1946.) koje je deklariralo 12 država članica, 53 je verificirano kao uništeno odnosno prenamijenjeno. Kratko je predstavljena Organizacija za zabranu kemijskog oružja (Organisation for the Prohibition of Chemical Weapons, OPCW), a glavni rezultati Prve pregledne konferencije (održane 2003.) su analizirani na temelju prihvaćenih osnovnih dokumenata. Budući problemi primjene CWC povezani su u prvom redu s njezinom univerzalnošću, s obzirom na to da je među 18 nečlanica i nekoliko zemalja (lociranih uglavnom na Bliskom istoku i Korejskom poluotoku) za koje se pretpostavlja da posjeduju kemijsko oružje. Posebni naglasak stavljen je na prijetnje i koristi od znanstvenog i tehnološkog razvoja na tekuće primjene Konvencije kao i njezine primjene u budućnosti nakon što sve zalihe kemijskog oružja budu uništene.


Creative Commons licenca
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna

Ključne riječi

kemijsko oružje, Konvencija o zabrani kemijskog oružja, Organizacija za zabranu kemijskog oružja (OPVW), Prva pregledna konferencija, znanstveni i tehnološki napredak