Arhiva brojeva

https://doi.org/10.15255/KUI.2007.013
Objavljen: Kem. Ind. 56 (11) (2007) 587–595
Referentni broj rada: KUI-13/2007
Tip rada: Pregledni rad
Preuzmi rad:  PDF

Analitičke metode za određivanje teških metala u tekstilnoj industriji

M. Zeiner, I. Rezić i I. Steffan

Sažetak

Teški metali u otpadnim vodama tekstilne industrije čine ogroman problem za okoliš, a kada se nalaze na tekstilnim materijalima iskazuju potencijalnu opasnost po ljudsko zdravlje. U tekstilnoj industriji teški se metali vrlo često rabe kao oksidansi, bojila te sredstva za poboljšavanje svojstava postojanosti. S obzirom na to da su toksični učinci teških metala na ljudsko zdravlje danas veoma dobro poznati (Tablica 1), vrlo je važno kontrolirati njihovu prisutnost tijekom proizvodnje i prerade tekstilnih materijala. Maksimalno dopuštene količine teških metala koje se nalaze na tekstilnim materijalima, pa se tijekom uporabe mogu ekstrahirati znojenjem i tako štetno utjecati na zdravlje ljudi, regulirane su različitim standardima (Tablica 2). Prema njima, potrebno je određivati i pratiti metale na materijalima, za što je moguće primijeniti nekoliko različitih analitičkih metoda. U ovom radu razmatrani su prednosti i nedostaci metoda TLC, UV-VIS, GF-AAS, ICP-OES i ICP-MS. Prije analize udjela teških metala na tekstilnim materijalima, uzorke je potrebno pripremiti za analizu. Velika važnost uzorkovanja (Slika 1), priprave i čuvanja uzoraka (tablice 3–4) naglašene su u poglavljima 2.1 – 2.3. Metoda tankoslojne kromatografije opisana u poglavlju 2.4. može se jednostavno i brzo primijeniti za učinkovito razdvajanje i dokazivanje različitih teških metala. Nedostatak te metode su visoke granice detekcije. UV-VIS spektroskopija je također jednostavna analitička metoda za određivanje metala koja zahtijeva pažljivu pripravu uzoraka. Karakteristike UV-VIS određivanja odabranih teških metala prikazane su u Tablici 5. Atomska apsorpcijska spektroskopija (FAAS i GF-AAS) jedna je od najviše upotrebljavanih metoda u analizi metala koja ima niske granice detekcije. Osnovni nedostatak te metode je nemogućnost istodobnog određivanja više elemenata u istom uzorku, kao što je to moguće kod induktivno spregnute plazme. Stoga je i priprava uzorka za analizu AAS-om dugotrajnija te iziskuje veće troškove. Zbog toga danas najprikladnije metode za analizu metala postaju upravo ICP-OES i tehnike ICP-MS, koje imaju mnoge prednosti nad ostalim analitičkim metodama: izrazito niske granice detekcije (Tablica 7), vrlo široko linearno područje (čak i do nekoliko stotina mg kg–1) te mogućnost simultanog određivanja velikog broja elemenata u istom uzorku. Nedostatak je visoka cijena instrumenata te visoki troškovi analize. Kao zaključak pregleda analitičkih metoda za određivanje teških metala na tekstilnim materijalima, iznesena je činjenica da se najbolji rezultati postižu kombinacijom različitih metoda odabranih i validiranih za namijenjenu svrhu.


Creative Commons licenca
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna

Ključne riječi

teški metali, analitičke metode, tekstilni materijali, proizvodnja tekstila, otpadna voda