https://doi.org/10.15255/KUI.2024.056
Objavljen: Kem. Ind. 74 (7-8) (2025) 321–334
Referentni broj rada: KUI-56/2024
Tip rada: Pregledni rad
Preuzmi rad:  PDF

Povijesni razvoj ljevarstva na području današnje Republike Hrvatske

M. Gojić

Sažetak

U ovom radu prikazan je povijesni pregled razvoja ljevarstva na području današnje Republike Hrvatske. Ljevarstvo kao metalurška djelatnost na području današnje Republike Hrvatske datira više od 6000 godina. Arheološki nalazi svjedoče o početcima razvoja ljevarstva u bakrenom dobu. Za vrijeme vučedolske kulture lijevala se arsenska bronca. U početku lijevana su oruđa, oružje, nakit itd. Od 19. stoljeća do početka Drugoga svjetskog rata otvarale su se brojne ljevaonice, posebice na području Rijeke i okolice, Slavonije (Slavonski Brod, Požega itd.), Zagreba i okolice, Dalmacije (Šibenik, Split), Siska i okolice itd. Opremljenost ljevaonicama bila je veoma slaba i nedostajalo je stručnog kadra, a rad se odvijao zanatski. Nositelji ljevarske proizvodnje su ljevači stranci tzv. univerzalnog karaktera, a inženjerskog kadra gotovo nije ni bilo. Nakon Drugoga svjetskog rata došlo je do obnavljanja prijeratnih i otvaranja novih ljevaonica. Tijekom 1946. godine u 17 ljevaonica proizvedeno je oko 8 kt odljevaka. U prvih 15 godina nakon rata vrlo se slabo investiralo u modernizaciju ljevaonica. U razdoblju 1959. – 1963. dio ljevaonica prelazi s obrtničkog na industrijski način proizvodnje, što je bitno povećalo proizvodnju odljevaka (posebice sivog lijeva). Od 1964. do 1970. započinje razvoj i modernizacija ljevaonica, što je dovelo do porasta proizvodnje s prosječnom godišnjom stopom rasta od 5 %. Najveća proizvodnja u ljevaonicama bila je u razdoblju od 1983. do 1987. kad se proizvodilo između 123 i 127 kt odljevaka. Krajem 1980-ih, a posebice početkom 1990-ih, znatno je smanjena proizvodnja odljevaka. Posljednjih 30-ak godina proizvodnja odljevaka progresivno raste. Tijekom 2023. u 25 ljevaonica proizvedeno je 109,9 kt odljevaka (31,87 % željeznih lijevova i 68,11 % neželjeznih lijevova) s 4266 zaposlenika. Važan doprinos razvoju ljevarstva proističe od visokoškolskih i znanstvenih institucija, Hrvatskog udruženja za ljevarstvo itd.

Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna

Ključne riječi

ljevarstvo, željezo, bakar, aluminij, željezni odljevci, neželjezni odljevci